Sanja Lovrić Kralj provela je terensko istraživanje od 30. svibnja do 6. lipnja 2026. u Slovačkom filmskom institutu (Slovak Film Institute, https://sfu.sk/en/), a fokus je bio na građi povezanoj s filmom Sedmi kontinent. Film je nastao u slovačko‑jugoslavenskoj koprodukciji pa se dio arhivske građe (koliko je zasad poznato) čuva u Hrvatskoj, u Hrvatskoj kinoteci pri Hrvatskom državnom arhivu, te u Slovačkoj, u Slovačkom filmskom institutu. U Bratislavi je pronađena vrijedna, do sada nepoznata građa, među kojom se ističu dvije verzije filmske priče koje je Čehinja Růžena Fischerová napisala za potrebe filma, prema svojoj radijskoj drami Sedmi kontinent (1960.). Uz to, u arhivu je otkrivena i produkcijska dokumentacija te korespondencija o prvim inicijativama za pokretanje projekta, kao i recepcija filma u slovačkoj periodici.
Na velikoj pomoći zahvaljujemo osoblju i istraživačima Instituta među kojima se ističu Lucia Karellová, Jana Dudková i Petra Hanákova.
Asistentica Lea Šprajc, članica projekta, krajem lipnja i početkom srpnja 2026. boravila je u Münchenu, gdje je provela istraživanje u Internationale Jugendbibliothek, knjižnici s najvećim fondom dječje književnosti i književnosti za mlade u svijetu, te u Bayerische Staatsbibliothek. Istraživački boravak bio je usmjeren na proučavanje njemačkih prijevodnih izdanja južnoslavenskih usmenih bajki i pripovijedaka, s posebnim naglaskom na kontekst njihova objavljivanja, likovno oblikovanje izdanja te šire implikacije prevođenja usmenoknjiževnih tekstova. Time su istraživački interesi u okviru projekta povezani s temom njezina doktorskog istraživanja, usmjerenog na poetičke i kontekstualne silnice korpusa kajkavskih usmenoknjiževnih pripovijedaka dokumentiranih na području sjeverne Hrvatske.
Andrijana Kos-Lajtman i Damir Radić od 19. do 23. srpnja 2026. boravili su Arhivu Jugoslovenske kinoteke u Beogradu čiji je bogati fond još 60-ih godina prošloga stoljeća ustanovu uvrstio među pet najznačajnijih filmskih arhiva u svijetu. Istraživanje je u fokusu imalo dugometražne igrane filmove za djecu i mlade iz jugoslavenskog razdoblja (te jedan film za odrasle s važnom dječjom ulogom), osobito one nastale prema predlošcima književnih djela. Zahvaljujući susretljivosti osoblja Arhiva na licu mjesta pogledano je pet relevantnih filmova iz problemskoga korpusa: Dobar vetar, plava ptico (1967) redatelja Mihaila Eršova, Dečak i violina (1975) redatelja Jovana Rančića, Veliki i mali (1956) Vladimira Pogačića, Posljednja trka (1979) Jovana Rančića te Orlovi rano lete (1966) redateljice Soje Jovanović. Osim samih filmova, istraživačima je omogućen uvid i u druge relevantne materijale povezane s navedenim filmovima – u filmske kritike, novinske tekstove, plakate i fotografije. Brojni filmovi u tom periodu, pa tako i ovi kojima smo se u ovom istraživačkom boravku bavili, nastali su kao plod suradnje umjetnika različitih profila iz svih krajeva bivše države te su bili prikazivani na prostoru cijele Jugoslavije, a neki od njih imali su i relevantnu međunarodnu recepciju.
Ovom prilikom zahvaljujemo Aleksandru Erdeljanoviću, v. d. direktora Jugoslovenske kinoteke i Božidaru Marjanoviću, pomoćniku direktora Jugoslovenske kinoteke, kao i cjelokupnom osoblju Arhiva, naročito Marijani Cukućan, na gostoljubivosti i osiguravanju potrebnih materijala.
