Ivana Buljubašić Srb viša je asistentica na Katedri za hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku, gdje je diplomirala i doktorirala temom Stilski učinci peritekstova i peritekstoida u suvremenom hrvatskom multimodalnom romanu. Tijekom studija sudjeluje u nizu studentskih izvannastavnih aktivnosti (Pohvala za izvannastavne aktivnosti, Rektorova nagrada), piše književne kritike i prikaze, a za kritičarski rad dobiva Povelju uspješnosti Julija Benešića za kritičarske doprinose. Od 2011. godine aktivno sudjeluje na tuzemnim i inozemnim znanstvenim skupovima te u (su)autorstvu potpisuje petnaestak znanstvenih radova. Za studiju Oulipo i književnost ograničenja (Naklada Ljevak) 2019. dobiva Nagradu „Josip i Ivan Kozarac” za znanstvenu knjigu godine. Uži su joj znanstveni interesi usmjereni narativnoj i multimodalnoj stilistici te peritekstualnosti, a trenutačno je suradnica na dvama projektima – Hrvatska moderna antiratna književnost (HRZZ, FFZG) i Jezik žudnje u književnosti i kulturi (NPOO, FFOS), te vanjska suradnica na projektu Multimodalni umjetnički diskursi za djecu i mlade: književni, likovni i filmski jezici u suodnosu (NPOO, UFZG).

CroRIS profil: https://www.croris.hr/osobe/profil/48407

Svetlana Efimova docentica je slavenskih književnosti i medijskih studija na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu (Njemačka). Doktorirala je 2016. opću i komparativnu književnost na Slobodnom sveučilištu u Berlinu. Njezina područja istraživanja uključuju istočnoeuropsku književnost za djecu i mlade, intermedijalne procese, multisenzorne i multimodalne medije, posebice verbalno-vizualne žanrove, poput slikovnica i grafičkih romana. Godine 2024. izabrana je u Mladu akademiju Bavarske akademije znanosti (Junges Kolleg) sa svojim istraživačkim projektom Estetika i politika slikovnica u suvremenoj istočnoeuropskoj dječjoj književnosti. U ožujku 2024. s navedenim je projektom bila gostujući znanstvenik na UC Berkeley. U studenom 2024. izabrana je za supredsjednicu međunarodne radne skupine “Djetinjstvo u istočnoj Europi, Euroaziji i Rusiji” (ChEEER), koja djeluje pod okriljem Udruge za slavenske, istočnoeuropske i euroazijske studije (ASEEES).

Zajedno s Philippom Kohlom urednica je monografije Vidjeti, čuti, dodirnuti: višeosjetilne perspektive medijalnosti u istočnoj Europi [Sehen, Hören, Berühren: Multisensorische Perspektiven auf Medialität in Osteuropa, Peter Lang: Berlin, Bruxelles, Chennai, Lausanne, New York, Oxford, 2004]. Također, zajedno s Marinom Balinom, uredila je monografiju Politika teksta i slike u dječjoj kulturi: suvremena istočna Europa i šire [The Politics of Text and Image in Children’s Culture: Contemporary Eastern Europe and Beyond](2026).

U lipnju 2025. organizirala je (s Fabianom Hutmacherom) međunarodnu radionicu o suvremenoj medijskoj kulturi na Bavarskoj akademiji znanosti (Bayerische Akademie der Wissenschaften): Pamćenje i mediji u 21. stoljeću: psihološke i sociokulturne perspektive.

Znanstveni profil: https://www.en.slavistik.unimuenchen.de/staff/jun_prof/svetlana_efimova/interests/index.html

Krunoslav Lučić (1981), izvanredni je profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predstojnik Katedre za filmologiju. Diplomirao je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te na istom fakultetu 2014. doktorirao temom Suvremena teorija filmskoga stila i stilistički opis hrvatskoga dugometražnoga igranoga filma nakon Drugoga svjetskoga rata. Od 2008. radio kao znanstveni novak, a od 2019. kao docent na Odsjeku za komparativnu književnost gdje predaje filmološke kolegije poglavito iz područja teorije filma. Od 2016. kao vanjski suradnik predaje teoriju montaže na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a ujedno je održavao i brojna javna predavanja posvećena filmskoj umjetnosti u raznim kulturnim i obrazovnim institucijama. Od 2008. radio je kao suradnik na znanstvenom projektu Stilistički opis hrvatske filmske baštine, sudjelovao na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, bio gostujući predavač na Sveučilištu u Giessenu te objavljivao znanstvene i stručne radove iz filmologije i srodnih područja u domaćim i stranim publikacijama. Autor je znanstvenih knjiga Filmski stil: teorijski pristup i stilistika hrvatskog igranog filma (2017) i Povijest rane i klasične teorije filma (2024).

Bio je višegodišnji član selekcijske komisije PSSST! festivala nijemoga filma u Zagrebu, suradnik 14. Zagreb film festivala te 66. Pula film festivala. Od 2018. član je uredništva stručnog filmološkog časopisa Hrvatski filmski ljetopis, a od 2023. i njegov glavni urednik.

CroRIS profil: https://www.croris.hr/osobe/profil/27926

Damir Radić diplomirao je povijest i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Filmski kritičar, surađuje u nizu renomiranih časopisa i novina (Hrvatski filmski ljetopis, Kinoteka, 15 dana, Kontura, Nacional, Novosti, Zarez, Vijenac), redovni gost kritičar HRT-ove specijalizirane filmske emisije Posebni dodaci te dugogodišnji urednik specijalizirane filmske emisije Filmoskop Trećeg programa Hrvatskog radija. Kritičko-istraživački je posebno zainteresiran za povijest hrvatske kinematografije. U Hrvatskom filmskom ljetopisu objavio je obimne kritičko-analitičke tekstove o opusima i poetici Ante Babaje, Vatroslava Mimice i Lordana Zafranovića (s dvojicom navedenih i opsežne biofilmografske intervjue), kao i studije o filmovima Abeceda straha i Protest Fadila Hadžića, te Šeki snima, pazi se Marijana Vajde. Jedan od autora monografija Ante Babaja (Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2002.) i Tanhofer (Hrvatski filmski savez/Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Zagreb, 2016.), te monografske knjižice Protest – 55 godina poslije (Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2022.). Autor je knjige Milenijsko kino – film na početku 21. stoljeća (Hrvatsko društvo filmskih kritičara, Zagreb, 2018.), te suautor znanstvenih radova koji tematiziraju odnos književnosti i filma za djecu.

Vladimir Vukomanović Rastegorac (1986), izvanredni profesor na Fakultetu za obrazovanje učitelja i vaspitača u Beogradu, gdje vodi kolegije Metodika razvoja govora i Metodički pristup temi smrti u poeziji za decu i mlade. Autor je udžbenika Uvod u metodiku razvoja govora (2021) i studije Nad crnom rupom: o  Crvenoj planeti Gorana Korunovića (2024).

Priredio je izbor iz mlade srpske proze Pucanja (2012) i izbor pjesama o smrti za djecu i mlade Ako ti jave: umro sam (2018). Jedan je od priređivača zbornika Rekonfiguracija identiteta u srpskoj književnosti 1991–2021 (2025), nastalog u okviru projekta Srpska književnost 1991–2021: identitet, trauma, sećanje. Zajedno sa Višnjom Mićić napisao je udžbenike srpskog jezika za drugi, treći i četvrti razred osnovne škole. Izvršni je urednik časopisa Inovacije u nastavi. Područja znanstvenog interesa: metodika razvoja govora, književnost za djecu i mlade, obrazovanje o smrti.

ORCID profil: https://orcid.org/0000-0002-9442-9435